Emotivna Inteligencija

tengyart-_VkwiVNCNfo-unsplash

Svi znamo koje su nam veštine potrebne da bismo došli do određenog cilja. Na primer, znamo da ako želimo da dobijemo određeni posao, moramo da imamo razvijene veštine da zadatke odrađujemo lako, efikasno i tačno. Jednostavno tako funkcioniše sistem u većini industrija u modernom svetu. Ono što se često zaboravi jeste da pored poslovnih faktora, postoji i potreba za razvijanjem interpersonalnih veština. Tako da su komunikacija i veština prezentovanja samo jedan deo naše kutije sa alatima. Takođe je bitno imati u vidu da su odnosi sa ljudima, ne samo u poslovnoj sredini nego i u životu generalno, jedan od ključeva koji mogu da nam otvore mnoga vrata.

U poslednjih 50 godina dosta fokusa u psihologiji je posvećeno Emotivnoj Inteligenciji. Taj koncept je nastao kao deo teorije o Generalnoj Inteligenciji, koja je definisana kao sposobnost da se snađemo brzo i jednostavno u raznim situacijama. Delom te sposobnosti se smatra i Emotivna Inteligencija, koje je definisana kao: kao sposobnost dubokog razumevanja svojih i tuđih emocija, sa ciljem da informacije koje dobije iz interakcija sa ljudima koristimo kao ideje vodilje našeg ponašanja i mišljanja. Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju visoku EI imaju veće šanse da budu uspešniji u poslu kojim se bave, budu boljeg zdravlja, i više su zadovoljni svojim životom i vezama u kojima se nalaze.

Jako je bitno napomenuti da je EI jedan od ključnih faktora u svim vidovima odnosa između ljudi. Dakle, ako dobro razumemo svoje emocije i imamo jasan uvid u to kako se osećamo, daje nam slobodu da reagujemo bolje i jasnije. Samim tim, vremenom stičemo poverenje u svoje odluke i to nam daje veće samopouzdanje.

Goleman je predstavio pet kategorija EI:

Samospoznaja je sposobnost da razumemo svoj uticaj na druge, da imamo uvid u svoje jače strane i svoje slabosti.

Samokontrola je sposobnost da kontrolišemo svoje impulse i izbegavamo da reagujemo na brzinu.

Motivacija je pasionirana želja za promenom i razvojem.

Empatija znači ne samo da smo sposobni da čujemo ljude oko sebe, nego da možemo i u potpunosti da razumemo kako se osećaju.

Socijalna Komunikacija je da znamo kako da izrazimo svoje emocije u društvenim uslovima i produktivno ih iskažemo.

U skladu sa svim pomenutim gore, Mindfulness se pokazao kao odlična tehnika koja pomaže u razvijanju EI. Jedan od glavnih alata koje Mindfulness koristi jeste sticanje samosaosećanja i uvida u to kako se osećamo, što je i osnova EI. Kroz vežbe koje možeš naći u knjigama OVDE sa lakoćom možeš da razviješ poverenje u svoje emocije, koje je često jedan od kamena spoticanja u odnostima između ljudi. Kada smo sigurni da možemo da prepoznamo koja nam je sada emocija najdominantnija, tada imamo mnogo više samopouzdanja da i reagujemo u skladu sa tim.

Neka od pitanja na koje odgvaramo mnogo lakše i efikasnije su:

  1. Koja je razlika između empactije i saosećanja?
  2. Koje su moje emocije sada?
  3. Kako da verujem svojim emocijama?
  4. Koje bi moje reakcije bile mnogo efikasnije u skladu sa emotivnom situacijom ispred mene?
  5. Kako da ljude oko mene razumem bolje?
  6. Kako da znam jasnije kako se osećaš?
  7. Kako da prepoznam koje su moje emocije, a koje su tvoje?

Zato počni svoje prvi korak danas i zakazi prvu besplatnu konsultaciju OVDE. Samo je stvar vežbe, a rezultati koje ćeš dobiti su zagarantovani!

 

Lista Referenci:

shkanasy, N. M., & Daus, C. S. (2002). Emotion in the workplace: The new challenge for managers. Academy of Management Executive, 16(1), 76-86. doi: http://dx.doi.org/10.5465/ame.2002.6640191

Barbuto, J. E., Jr., Gottfredson, R. K., & Searle, T. P. (2014). An examination of emotional intelligence as an antecedent of servant leadership. Journal of Leadership & Organizational Studies, 21(3), 315-323. doi: http://dx.doi.org/10.1177/1548051814531826

Blattner, J., & Bacigalupo, A. (2007). Using emotional intelligence to develop executive leadership and team and organizational development. Consulting Psychology Journal: Practice and Research, 59(3), 209-219. doi: http://dx.doi.org/10.1037/1065-9293.59.3.209

Bratton, V. K., Dodd, N. G., & Brown, F. (2011). The impact of emotional intelligence on accuracy of self-awareness and leadership performance. Leadership & Organization Development Journal, 32(2), 127-149.

Brotheridge, C. M., & Lee, R. T. (2008). The emotions of managing: An introduction to the special issue. Journal of Managerial Psychology, 23(2), 108-117.

Camuffo, A., Gerli, F., & Gubitta, P. (2012). Competencies matter: Modeling effective entrepreneurship in Northeast of Italy small firms. Cross Cultural Management, 19(1), 48-66. doi: http://dx.doi.org/10.1108/13527601211195628

Castro, F., Gomes, J., & de Sousa, F. C. (2012). Do intelligent leaders make a difference? The effect of a leader’s emotional intelligence on followers’ creativity. Creativity and Innovation Management, 21(2), 171-182. doi: http://dx.doi.org/10.1111/j.1467-8691.2012.00636.x

Cavazotte, F., Moreno, V., & Hickmann, M. (2012). Effects of leader intelligence, personality and emotional intelligence on transformational leadership and managerial performance. The Leadership Quarterly, 23(3), 443-455. doi: http://dx.doi.org/10.1016/j.leaqua.2011.10.003

Chan, K.-Y., Uy, M. A., Chernyshenko, O. S., Ho, M.-H. R., & Sam, Y.-L. (2015). Personality and entrepreneurial, professional and leadership motivations. Personality and Individual Differences, 77, 161-166.

Leave your comment